Često postavljanja pitanja
Na ovoj stranici možete pogledati listu najčešće postavljanih pitanja, kao i naše odgovore na njih. Želja nam je da Vam pomognemo, kao i da Vam damo sve potrebne informacije u vezi sa uslugama koje pružamo.
Paušalno oporezivanje
Paušalno oporezivanje je termin koji je propisan Zakonom o porezu na dohodak građana, u delu kojim se uređuje porez na prihod od samostalne delatnosti.
Da li da budem paušalac?
Da, ukoliko tek započinjete posao a nemate neke veće ugovorene poslove ili dovoljno finansija za ulagenje.
Prednost paušalnog oporezivanja?
Podizanje novac sa računa neograničeno tj. bez pravdanja računa.
Neograničeno podizanje sredstava paušalca
Ne bas. Vaš godišnji prihod ne sme prelaziti 6 miliona dinara.
Koje su obaveze paušalca?
Izdavanje računa za svaku peodatu robu ili pruženu uslugu, koji morate zavoditi u Knjizi ostvarenog prometa ili KPO.
Koji su limiti za paušalce?
Prvi limit, vaš godišnji prihod ne sme prelaziti 6 milona dinara. Drugi limit, vaš prihod ne sme prelaziti 8 miliona dinara – kalendarski gledano.
Osnivanje privrednog društva preduzetnika
Preduzetnik je poslovno sposobno fizičko lice koje obavlja delatnost u cilju ostvarivanja prihoda i koje je kao takvo registrovano u skladu sa Zakonom o registraciji.
Kako otvoriti firmu?
Za otvaranje firme potrebno je proći kroz određenu proceduru koju će vam vaša knjigovodstvena agenijca Nimi doo rado objasniti.
Koja su dokumenta potrebna za otvaranje firme?
- Registraciona prijava (obrazac za otvarnje preduzetnika ili privrednog društva može se preuzeti sa sajta APR-a)
- Dokaz o uplati naknade za osnivanje
- Kopija lične karte lica koje je osnivač
- Ukoliko delatnost za koju se registrujete zahteva saglasnost nekog oragna, potrebno je podneti i tu saglasnost.
Koju su dodatna dokumenta potrebna za otvaranje privrednog društva?
- Osnivački akt, sa overnim potpisom osnivača,
- Potvrda banke da je osnivač uplatio nočvani ulog na privremni račun,
- Odluka o imenovanju zastupnika, ukoliko nije određen osnivačkom aktom,
- Dokaz o uplati naknade za dobijanje matičnog broj,
- Overen potpis zastupnika
Ko može podneti dokumentaciju za otvaranje firme?
Osnivač, odnosno član društva – fizičko lice (domće ili strano) i punomoćnik, odnosno vlasnik radnje.
Koliko košta otvaranje privrednog društva?
Naknada za otvarnje privrednog društva iznosi 4.500,00 din.
Koliko košta otvaranje preduzetnika?
Naknada za otvarnje preduzetnika iznosi 1.500,00 din.
Izrada biznis plana
Biznis plan je sredstvo za ostvarivanje kontakta izmedju preduzetnika i investitora, ali i prvi odgovor na pitanje kako postati bogat.
Šta je biznis plan?
Dokumenta kojim se definiše strategija poslovanja i analizira predstojeći posloni poduhvat.
Zašto mi je potreban biznis plan?
Za ostvarivanje stablinog poslovanja, za dobijanje kredita, za uvođenje novog proizvoda ili usluge, za donošenje kvalitetnih odluka, za kontrolu poslovanja.
Kome je namenjen biznis plan?
- Pojedincu/preduzetniku
- privrednom društvu
- spoljnim akterima ( bankari, kreditori, dobavljači, akcionari)
Cena izrade biznis plana?
Prilikom određivanja cena, najvažnije da li se radi o investicionom programu ili pak o biznis planu za dobijanje startup kredita ili o biznis planu za potrebne nacionalne službe. Na cenu, takođe utiče i to da li je potencijalni subjekat korisnik naših knjigovodstvenih usluga.
Završni račun
Redovne godišnje finansijske izveštaje na kraju fiskalne godine moraju da podnesu sva pravna lica i preduzetnici koji vode dvojno knjigovodstvo.
Šta je završni račun?
Pod završnim računom se podrazumeva set izveštaja o poslovanju privrednog subjekata. On najčešće obuhvata godišnji finansijski izveštaj (bilanse) i godišnju poresku prijavu.
Na koji način se dostavlja završni račun?
Završni račun se dostavlja putem posebnog informacionog sistema Agencije – Registru finansijskih izveštaja, potpisan kvalifikovanim elektronskim potpisom isključivo zakonsog zastupnika.
Na koji način se mogu predati završni računi ranijih godina (2017.,2016.,2015.,....)?
Završni računi ranijh godina se ne mogu predati APR-u, Agencija prima finansijske izveštaje isključivo za poslednju izveštajnu godinu.
Preduzetnici koji vode knjige po sistemu dvojnog knjigovodstva dužni su da o tome obaveste APR ?
Da, treba da se prijave u evideniciju obveznika za dostavljanje finansijskih izvestaja tek krajem godine.
Da li usled privremenog prekida obaljvaljnja delatnosti kod preduzetnika potrebno dostaviti vanredni finansijski izvestaj?
Ne, privremni prekid obavljanja delatnosti ne predstvalja osnov za sastavljanje i dostavljanje vanrednog finansijskog izvestaja, u smilsu Zakona o računovodstvu.
Za koji period se sastavlja vanredni finansijski izveštaj u slučaju pokretanja postupka likvidacije odnosno zaključenja postupka likvidacije?
Vanredni finansijski izveštaj po osnovu pokretanja postupka likvidacije sastavlja se za period od 01.01. tekuće godine do dana koji prethodi danu pokretanja postupka likvidacije, odnosno danu dobijanja rešenja od nadležnog statusnog registra, i dostavlja se radi javnog objavljivanja u roku od 60 dana od dana na koji se izveštaj sastavlja.
PDV
Porez na dodatu vrednost (PDV) je porez na potrošnju dobara i usluga, koji zamenjuje bivši porez na promet.
Šta je PDV?
PDV je porez na dodatu vrednost , odnosno porez na opštu potrošnju.
Limit za PDV?
Limit za PDV je 8 miliona dinara prihoda, odnosno prometa koji neki pravni oblik ostvari u određenih 12 meseci (nije vezano za kalendarsku godinu)
Ko može biti u sistemu PDV-a?
PDV nije vezan za pravni oblik, odnosno nije vezan za to da li je D.O.O. ili preduzetnik jer i jedan i drugi mogu biti u sistemu PDV-a.
Paušalni obveznici ne mogu biti PDV-u zato što mogu imati promet samo do 6 miliona.
Paušalni obveznici ne mogu biti PDV-u zato što mogu imati promet samo do 6 miliona.
Vrste PDV-a i rokovi?
Postoje dve vrste PDV-a: mesečni i tromesečni. Rok za mesečni je 15. u mesecu za prethodni mesec. Za tromesečni rok je 15. u mesecu za prethodno tromesečje.