Završni račun

Završni račun je redovni finansijski izveštaj o poslovanju firme u prethodnoj godini, koji podnose sva pravna lica i preduzetnici koji su u obavezi da vode dvojno knjigovodstvo.

Kao godišnji finansijski izveštaj predstavlja krajnju sliku firme po završetku fiskalne godine, zaključno sa 31. decembrom – redovni završni račun, a vanredni se podnosi na bilo koji datum, odnosno na datum brisanja firme.

Sačinjavanjem finansijskog izveštaja preduzeće pruža sve potrebne informacije o rezultatima obavljenih transakcija.

KO JE OBAVEZAN DA PODNOSI FINANSIJSKI IZVEŠTAJ

Obveznici sastavljanja finansijskog izveštaja su privredna društva, javna preduzeća, banke, društva za osiguranje, davaoci finansijskog lizinga, dobrovoljni penzioni fondovi i zadruge.

KNJIGOVODSTVENI POSLOVI KOJE OBUHVATA IZRADA ZAVRŠNOG RAČUNA

Završni račun za mikro pravna lica i preduzetnike koji vode poslovne knjige po sistemu dvojnog knjigovodstva sadrži:

  • Bilans stanja
  • Bilans uspeha
  • Statistički izveštaj

Ostala pravna lica- velika, srednja i mala preduzeća, osim bilansa stanja i uspeha i statističkog izveštaja, obavezna su da izrade i:

  • Izveštaj o ostalom rezultatu
  • Izveštaj o promenama na kapitalu
  • Izveštaj o tokovima gotovine
  • Napomene uz finansijske izveštaje
  • Godišnji izveštaj o poslovanju

Finansijski izveštaji sastavljaju se najmanje jednom godišnje, a mogu se sastavljati I polugodišnje, kvartalno ili u kraćem vremenskom razdoblju. Ukoliko privredni subjekat odstupi od ustaljenog perioda izveštanja (ukoliko skrati ili produži ustaljeni period sačinjavanja izveštaja), neophodno je da objavi informacije vezane za razlog odstupanja od ustaljenog perioda izveštavanja, kao I činjenicu da  se izveštaji u kraćem ili dužem vremenskom intervalu od godinu dana ne mogu porediti sa informacijama iz godišnjeg finansijskog izveštaja.

Bilans stanja predstavlja osnov za ocenu finansijske situacije u smislu ocene imovinskog I finansijskog položaja privrednog subjekta.

Bilans uspeha prikazuje prihode I rashode tokom određenog vremenskog perioda, obično za jednu poslovnu godinu, ali može I u kraćim vremenskim intervalima, I opisuje profitabilnost privrednnog subjekta za period za koji se sastavlja.

Bilans stanja I bilans uspeha svoj potpuni smisao imaju samo ako se posmatraju kao jedna celina za potrebe računovodstvenog izveštavanja.

OBRAČUN POREZA NA DOBIT

Uz ove finansijske izveštaje, izrada završnog računa podrazumeva i izradu obračuna poreza na dobit na propisanim obrascima:

  • Poreski bilans
  • Poreske prijave PDP
  • Poreske obrasce PK, OA i SU

PREDAJA IZVEŠTAJA

Zakonom je propisano da se finansijski izveštaji i poreski bilans predaju  isključivo elektronskim putem, potpisani kvalifikovanim elektronskim potpisom zakonitog zastupnika, a ona pravna lica koja nisu zabeležila promet u odgovarajućoj goditi, niti imaju imovinu i obaveze u poslovnim knjigama, dostavljaju izveštaj o neaktivnosti s potpisom  zakonskog zastupnika.

Završni obračun u elektronskom obliku se podnosi Agenciji za privredne registre. Poreskoj upravi se završni račun više ne podnosi, sem na njen zahtev. Poreski bilans i Poreska prijava podnose Poreskoj upravi u papirnom obliku preduzetnici  do 15. marta, a pravna lica  u elektronskom obliku, do 30. juna.

Rok za podnošenje završnog obračuna za statističke potrebe, koji obuhvata Bilans stanjabilans uspeha i Statistički aneks, je 28. februar. Za javno objavljivanje rok je 30. jun.

ZNAČAJ I KORISNICI ZAVRŠNOG RAČUNA

Osim radi ispunjenja zakonske obaveza u vidu izrade finansijskog izveštaja, završni račun i krajnja slika poslovanja preduzeća koju on daje, značajni su radi ostvarenja prava na dobijanje kredita, lizinga i donacija, kao i učešća na tenderima.  Iz njega se vidi kolika je dobit firme u posmatranoj godini.

Korisnici finansijskih izveštaja su:

  1. Investitori – radi donošenja odluka o prodaji, zadržavanju ili prodaji akcija i proceni sposobnosti preduzeća da isplati dividendu. U užem smislu investitori su potencijalni ulagači u preduzeće. U širem smislu investitori su i vlasnici akcija (akcionari).
  2. Zaposleni – radi informacija o stabilnosti i profitabilnosti poslovanja preduzeća i mogućnosti obezbeđenja plata i izdataka vezanih za njih.
  3. Zajmodavci (kreditori)- radi informacija na osnovu kojih će proceniti da li će krediti biti blagovremeno vraćeni i sa pripadajućim kamatama. Kreditori koji plasiraju kratkoročno vezana sredstva procenjuju likvidnost preduzeća i mogućnost kreiranja novčanog toka. Kreditori koji plasiraju sredstva na dugi rok radije procenjuju profitabilnost u budućnosti i sposobnost generisanja novčanog toka u budućnosti.
  4. Dobavljači i drugi poslovni poverioci – radi informacija na osnovu kojih će proceniti kvalitet poslovnog partnera i njegove mogućnosti da plaća dospele obaveze.
  5. Kupci – radi informacija na osnovu kojih će proceniti mogućnosti dugoročne saradnje i pouzdanih dobavljača.
  6. Vlada, njene agencije i regulatorna tela određuju ,,pravila igre’’ i zainteresovani su za što kvalitetnija pravila kojima se usmerava ekonomski I društveni razvoj. Finansijski izveštaji mogu biti test za usvojena ,,pravila igre’’. Regulatorna tela utiču na raspodelu resursa, regulisanje poslovanja, monetarnu politiku, poresku politiku, politiku zapošljavanja.
  7. Javnost, kao što je lokalna samouprava- radi informacija na osnovu kojih će planirati i analizirati zaposlenost stanovništva i projektovanje trendova razvoja okruženja.
Ivan Nikolić

Ivan Nikolić

Diplomirani ekonomista

Facebook
Twitter
LinkedIn