Reforma sistema naplate poreza za preduzetnike

Uvođenje jedinstvene uplate na jedan račun, sa automatskom raspodelom sredstava nadležnim institucijama.
freepik-blog-slicka-20250508070753gBIq

Jedan od ključnih problema sa kojima se preduzetnici suočavaju jeste neefikasan i zastareo sistem plaćanja poreza i doprinosa. Za razliku od zaposlenih koji sve obaveze izmiruju jednom uplatnicom, preduzetnici moraju svakog meseca da vrše četiri odvojene uplate – za porez na dohodak, PIO, zdravstveno osiguranje i osiguranje za slučaj nezaposlenosti. Ovakav sistem generiše preko devet miliona pojedinačnih uplata godišnje.

Sistem je ne samo složen, već i podložan greškama – pogrešne uplate zahtevaju dodatne administrativne korake poput podnošenja zahteva za preknjižavanje, kojih je desetine hiljada godišnje. Čak svaki četvrti preduzetnik koji se opredelio za isplatu lične zarade podnosi ovakav zahtev.

Još jedan problem je neažurna evidencija radnog staža. Iako redovno izmiruju obaveze, preduzetnicima se staž ne upisuje automatski, već tek po podnetom zahtevu, što mnogi nisu ni svesni.

NALED predlaže uvođenje jedinstvene uplate na jedan račun, sa automatskom raspodelom sredstava nadležnim institucijama. Ova promena zahteva samo tehnička i podzakonska usklađivanja, bez izmene zakona.

Prednosti uključuju:
– smanjenje broja uplata za gotovo sedam miliona godišnje,
– ukidanje potrebe za preknjižavanjima,
– automatsko evidentiranje radnog staža,
– rasterećenje administracije i olakšanje poslovanja.

U slučaju pogrešne uplate, preduzetnik može podneti zahtev za povraćaj ili preknjižavanje putem portala Poreske uprave, poštom ili lično. Rok za odlučivanje je 15 dana, a rešenje se dostavlja elektronski. Ukoliko povraćaj ne bude izvršen u roku od 30 dana, preduzetnik stiče pravo na zateznu kamatu.

Važno je voditi računa o rokovima zastarelosti – pravo na povraćaj zastareva za pet godina, osim za doprinose za obavezno socijalno osiguranje, gde pravo ne zastareva.

Preduzetnici koji se opredele za isplatu lične zarade plaćaju porez po stopi od 10% na godišnji prihod, dok oni bez lične zarade snose ukupno opterećenje od oko 46%. Ovaj model je posebno isplativ za delatnosti sa visokim neto rezultatom, jer omogućava veću likvidnost i fleksibilnije raspolaganje sredstvima.

Izvor: Biznis.rs

Picture of Ivan Nikolić

Ivan Nikolić

Diplomirani ekonomista

Facebook
Twitter
LinkedIn